Srednja škola Duga Resa

Kad se govori o debljini, važno je prije svega razlikovati pojmove: debljina  i  prekomjerna  težina. Pojam  prekomjerna  težina znači težinu iznad normalnih vrijednosti, dok  je  pojam  debljina  teži stupanj  gojaznosti  koju nazivamo  pretilost. Za procjenu  pretilosti služi indeks  tjelesne mase – ITM, kojeg možemo dobiti ako tjelesnu težinu u kilogramima podijelimo s kvadratom  tjelesne visine u metrima.

Vrijednost koja iz toga proizlazi uspoređuje  se  sa centilnim  krivuljama  za  djecu.  ITM  između 90. – 97. centile ukazuje na prekomjernu težinu. Ako je ITM iznad 97. centile govorimo  o pretilosti. Ako  je  riječ o uhranjenosti djece u Hrvatskoj, vrijednosti  ITM  pokazuju da povećanu tjelesnu  masu  ima 10,5 posto školske djece, a 3,8 posto je pretile djece.

Kako nastaje pretilost?

Kako god nazvali višak kilograma tjelesne težine u djece, oni nastaju zbog prekomjernog  nagomilavanja  masti u organizmu. Uz prehranu bogatu mastima  pretilost  uzrokuje  niz čimbenika, primjerice  nasljeđe. Ako je jedan od roditelja pretila osoba, dijete ima 40 posto šansi biti pretilo, a ako su oba roditelja pretjerano gojazni šanse da dijete bude pretilo penju se na čak 80 posto! 
Pretilost, međutim, nije samo rezultat nasljeđa, već i naučenih obrazaca ponašanja preuzetih posebice od roditelja te identifikacije djece s roditeljima.

Jedan od čimbenika koji uzrokuju porast pretilosti u društvu u kojemu živimo, pa tako i u djece, svakako je i fizička neaktivnost. Rekla bih: tjelesno pasivan životni stil. Pretjerano gledanje televizije, video igrice i dugo sjedenje za računalom usko su vezani uz stupanj pretilosti. Uz sate gledanja omiljenog programa, djeca jedu hranu bogatu masnoćama, a propagandne poruke - kojima su danas svi televizijski programi obilno propraćeni - upućuju na nezdravu prehranu. Pretilost je, dakle, posljedica ne samo smanjene tjelesne aktivnosti nego i cijeloga niza drugih čimbenika.

Valja na umu imati i psihološki  efekt. Pretilost je, primjerice, vezana  uz svojstva osobine ličnosti. Djeca povučena u sebe, koja rijetko ili teško razgovaraju o svojim problemima, sklona su depresijama, tjeskobama, čak i agresivnome ponašanju, pa  često „utjehu“ nalaze u hrani.

Prekomjerno konzumiranje hrane  je ponekad i reakcija na emocionalno stresne događaje kao što su gubitak  bliske osobe, razvod  roditelja, nesreće, kirurške operacije i sl.
Pretilost  se javlja i s nekim bolestima, poput oboljenja štitnjače, nadbubrežne žlijezde, gušteraće, oštećenja mozga i sl.

Utjecaj prehrane

Nedvojbeno najveći  „pokretač“ pretilosti jest hrana. Roditelji pretile djece ne tretiraju razborito i podcjenjuju količinu obroka koju djeca svakodnevno konzumiraju. Glavni obroci su često bogati tijesteninom, krumpirom, bijelim kruhom, a oskudni voćem i povrćem. Međuobroci obiluju slatkišima, masnim krekerima i kaloričnim voćnim sokovima.
Obrok, međutim, mora biti bogat ugljikohidratima, bjelančevinama, a oskudan  mastima. Namirnice koje bi valjalo svakodnevno konzumirati  za  zdrav  razvoj djeteta  dijele se u šest skupina:

1. žitarice, 
2. voće i povrće, 
3. mlijeko i mliječni  proizvodi, 
4. meso, riba i jaja,
5. orašasti  plodovi i mahunarke (grah, leća, grašak) 
6. masnoće  i  dodaci  prehrani.

Prilikom pripremanja obroka valja voditi računa o raznolikosti i količini jela. Zbog toga se, za bolji rast i razvoj djece, u vrtićima i školama pripremaju obroci po programu “zdrava prehrana“. U odbiru zdravog  jelovnika kod kuće može nam  pomoći „piramida zdravih namirnica».

1. Žitarice (narančasta boja)
2. Voće (crvena boja)
3. Povrće (zelena boja)
4. Mlijeko i mliječni proizvodi (plava boja)
5. Meso, riba, jaja, orašasti plodovi i leguminoze (ljubičasta
6. boja)
7. Masnoće i dodaci prehrani (žuta boja).

Širina površina označenih bojama kazuje kolika bi trebala biti optimalna zastupljenost pojedine namirnice u svakodnevnoj ishrani. Površina obojena žuto, koja označava masnoće, dakako, najtanja je.
Temeljni obrok  pravilne i zdrave prehrane jest doručak od  mlijeka s malim postotkom masnoća, žitarica i pahuljica.
U  pripremanju  obroka valja rabiti koliko god je moguće maslinovo ulje, spravljati ribu, nemasno meso, salate i sl.

Rizik pretilosti

U pretile djece povećan je rizik od nastanka mnogih bolesti. Među njima je u zadnje vrijeme sve učestaliji povišen arterijski tlak, koji loše utječe na opći razvoj djeteta i uvećava rizik nastanka srčanih bolesti. Obično se javlja u adolescentskoj dobi, ako djeca zanemaruju tjelesnu aktivnost.

Uz hipertenziju javlja se i šećerna bolest, diabetes  mellitus. Podmukla, stihijska, progresivna  bolest koja razara cijeli organizam. Posebice štetno djeluje na oči, bubrege i  perifernu cirkulaciju.
Među bolestima koje uzrokuje pretilost još su i bolesti koštano-mišićnog sustava (primjerice, ravna stopala, iskrivljena kralježnica, deformirana koljena). Smatra se da svaki kilogram viška tjelesne težine opterećuje jedno koljeno s četiri dodatnih kilograma.

Najveće teškoće koje proživljavaju pretila djeca su psihološke naravi. Slika tijela potiče pasivan odnos prema vlastitome zdravlju i životu. Dijete razvija osjećaj manje vrijednosti, gubi samopouzdanje, okolina  ga odbacuje, a sve to redovito prati slab ili slabiji uspjeh u školi.
Pretilost  utječe i na san. Pretila djeca imaju manje kvalitetan san od vitkije djece. Djeci i adolescentima se preporučuje najmanje 9 sati sna dnevno.

Sprječavanje pretilosti

Valja kazati da pretilost nastaje u dojenačkoj dobi. Smatra se da broj masnih stanica koje se stvore u najranijemu razdoblju života ostaje doživotno, smanjuje se samo njihova veličina. U dojenačkom razdoblju je teško, praktički nemoguće, ograničiti unos energetskih namirnica. Masti su u tome životnome razdoblju  potrebne za razvoj živčanog sustava. U suzbijanju pretilosti u toj životnoj dobi ključnu ulogu imaju roditelji. Oni su dužni pomno nadzirati tjelesnu težinu djeteta, pažljivo birati hranu, vrijeme i način davanja obroka. Roditeljska ljubav se ne izražava preobilnim hranjenjem.

U dobi od prve do pete godine života hrana se priprema kuhanjem, prženjem bez masti, po mogućnosti u foliji. Slatkiši se maksimalno reduciraju s jelovnika, od napitaka se koriste poluobrano mlijeko i voda. Što rjeđe valja uzimati kalorične sokove, jer potiču pretilost u 60 posto slučajeva.

Uvijek valja poticati tjelesnu aktivnost, hodanje, rad u kući. Dobro je učlaniti dijete u sportske klubove i organizacije.
Kritično razdoblje za porast veličine masnih stanica u tijelu je adolescencija (životna dob između puberteta i rane životne dobi). Stoga je potrebno posebnu pozornost  pokloniti tome razdoblju djetetova života. Pored roditelja, pretilost su dužni sprječavati i nastavnici u školama i liječnici školske medicine.

Na osnovu praćenja, mjerenja i suradnje s djecom može se uspješno spriječiti pretilost te nastanak raznih bolesti i komplikacija do kojih poremećaj u tjelesnoj težini dovodi. Radi sprječavanja pretilosti valja stalno poticati djecu i mlade na aktivan stil života, tjelovježbu, bavljanje sportom, uzimanje zdrave hrane i razborit način prehrane.
Zaključit ću naputcima za roditelje koji imaju najvažniju ulogu u stvaranju zdravih životnih navika i sprječavanju pretilosti u djece

1. Usmjerite svoje napore da se dijete redovito bavi nekom tjelesnom aktivnošću ili sportom.
2. Pripremajte obroke kod kuće. Ne dopustite da se dijete hrani izvan kuće bez nadzora.
3. Poslužujte sami hranu djetetu, a veličinu obroka prilagodite njegovoj životnoj dobi i potrebama.
4. Ne ostavljajte posvuda hranu koju djeca rado jedu i lako se sama njome služe.
5. Nemojte djetetu nuditi slatke napitke.
    

Autor: dr. Diana Kostanjšek

Izvor: skole.hr

Literatura:

Pretilost, lipoproteini i tjelesna aktivnost, Branka Salzer, Željko Trnka, Mate Sučić Biochemia Medica, Vol. 16 No. 1, 2006.

Pretilost djece - novo područje multidisciplinarnog preventivnog programa, Irena Bralić; Specijalistička pedijatrijska ordinacija Milivoj Jovančević; Specijalistička pedijatrijska ordinacija, Sanja Predavec; Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Josip Grgurić; Klinika za dječje bolesti Zagreb, Paediatria Croatica, Vol. 54 No. 1, 2010.

Prehrambene smjernice i osobnosti osnovnih skupina, Iva Jirka Alebić, MEDICUS, Vol. 17 No. 1_Nutricionizam, 2008.

Pedijatrija, prof. dr. D. Mardešić i suradnici, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

Učinkovitost škole zdravog mršavljenja u liječenju pretilosti, Veljko Đorđević, ŽeljkoJovanović, Milan Gošev, Ljiljana Nagy, Acta Clinica Croatica, Vol. 40 No. 2, 2001.