Srednja škola Duga Resa

Školska knjižnica Srednje škole Duga Resa

Voditelj: Karolina Hosu, dipl. knjižničar i prof. hrvatskoga jezika

Radno vrijeme školske knjižnice

Ponedjeljak: 8:00 -14

Srijeda: 8:00 – 14:00

Petak:8:00 -14:00  (svaki drugi)

Od 1995. godine škola se formira kao cjelovita prosvjetna institucija, otvorena je školska knjižnica, nabavljena potrebna oprema, učila i pomagala, školski namještaj i td. Iz te ranije faze školske knjižnice postoji određen broj knjiga koje su bile vlasništvo Pamučne industrije Duga Resa. Sadašnja zgrada proširena je 1977. godine dogradnjom lijeve strane, a konačno proširenje izvršeno je 1983. godine. Kroz cijelo vrijeme postojanja škole knjižnica se selila u učionice, posljednji put 2010. godine.

Knjižnica, osim knjiga, nudi i ostalu građu: časopise, novine, video i audio kasete, CD-e, DVD-e ...

Od časopisa se mogu pronaći  Digital Foto, Drvo znanja, Meridijani, Eko revija, Ekološki glasnik, Hrvatske šume, Hrvatski filmski ljetopis, Historijski zbornik, Jezik, Umjetnost riječi, Napredak…

Sveukupni knjižni fond broji oko 5000 svezaka i 60 naslova audiovizualne građe.

Posebno je izdvojena zavičajna zbirka.

UNESCO-v Manifest za školske knjižnice

Školska knjižnica pruža obavijesti i spoznaje bitne za uspješno uključivanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informaciji. Školska knjižnica opskrbljuje učenike vještinama za učenje kroz cijeli život, razvija njihovu maštu i osposobljava ih za život odgovornih građana.

Zadaća školske knjižnice

Školska knjižnica daje potporu učenju, nudi knjige i izvore koji omogućavaju svim članovima škole da razvijaju kritičko mišljenje, te da postanu stvarni korisnici obavijesti u svim oblicima i medijima. Školska knjižnica povezuje se s drugim knjižnicama i obavijesnim mrežama, poštujući načela UNESCO-vog Manifesta za narodne knjižnice.

Knjižnično osoblje potiče uporabu knjiga i drugih informacijskih izvora od umjetničkih do dokumentarnih, od tiskanih do elektroničnih, u knjižnici ili izvan nje. Ovi izvori obogaćuju i dopunjuju knjige, nastavnu građu i metodologije.

Dokazano je da suradnja knjižničara i učitelja utječe na postizanje više razine pismenosti, čitanja, učenja, rješavanja problema i svladavanja informacijskih i komunikacijskih vještina učenika.

Usluge školske knjižnice moraju biti pružene svim članovima škole, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik, profesionalni i društveni položaj. Posebne usluge i građa moraju biti osigurani za one koji nisu u mogućnosti koristiti redovite knjižnične usluge i građu.

Pristup knjižničnim uslugama i zbirkama mora se temeljiti na Općoj deklaraciji UN-a o pravima čovjeka i ne smije biti izložen bilo kakvom obliku ideološke, političke ili vjerske cenzure niti trgovačkim pritiscima.

Financiranje, pravni propisi i mreže

Školska knjižnica je bitna za svaku dugoročniju strategiju razvoja pismenosti, obrazovanja, pružanja informacija, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja. Odgovornost je za školsku knjižnicu na lokalnim, regionalnim i nacionalnim vlastima, te za nju moraju biti iznuđeni posebni pravni propisi i razvojni planovi. Školske knjižnice moraju imati stalno i odgovarajuće financiranje za obrazovanje osoblja, nabavu građe i novih tehnologija, a njihove usluge moraju biti besplatne.

Školska knjižnica surađuje s lokalnim, regionalnim i knjižnicama na nacionalnoj razini i dio je njihove mreže.

Kada školska knjižnica dijeli sredstva i izvore s drugim vrstama knjižnica kao, na primjer, s narodnom knjižnicom, jedinstveni ciljevi školske knjižnice moraju biti priznati i potvrđeni.

Ciljevi školske knjižnice

Školska knjižnica je sastavni dio obrazovnog procesa.

Srž njezina djelovanja čine sljedeći ciljevi bitni za razvijanje pismenosti, poučavanja, učenja i kulture, koji su ujedno i temeljne službe školske knjižnice:

• podržavanje obrazovnih ciljeva onako kako su zacrtani u nastavnom planu i programu škole i njenim zadaćama,

• razvijanje navike korištenja knjižnice kroz cijeli život, potičući u djece naviku i užitak u čitanju i učenju,

• pružanje mogućnosti za stvaralačko iskustvo u uporabi i kreiranju informacija za poticanje učenja, razumijevanja, mašte i užitka,

• poticanje svih učenika na usvajanje vještina procjene i uporabe informacija, bez obzira na sve oblike komuniciranja unutar društva,

• osiguravanje pristupa lokalnim, regionalnim, nacionalnim i globalnim izvorima i mogućnostima, koji učenicima omogućavaju doticaj s različitim idejama, iskustvima i stavovima,

• organiziranje aktivnosti koje potiču kulturnu i društvenu svijest i osjetljivost,

• suradnja s učenicima, učiteljima, administracijom i roditeljima u postizanju zadaća škole,

• isticanje načela da su sloboda mišljenja i slobodan pristup informacijama preduvjeti za uspješno i odgovorno sudjelovanje u građanskom demokratskom društvu,

• promicanje čitanja, izvora i službi školske knjižnice u školi i izvan nje.

Školska knjižnica ispunjava te ciljeve tako što razvija politiku i službe, odabire i prikuplja izvore, osigurava fizički i intelektualni pristup odgovarajućim izvorima informacija, osigurava podučavanje i zapošljava stručno osoblje.

Osoblje

Školski knjižničar je član stručnog osoblja odgovoran za planiranje i vođenje školske knjižnice, a pomaže mu prikladno osoblje gdje je i koliko je to moguće, radeći zajedno s članovima školske zajednice i povezujući se s narodnim i drugim knjižnicama.

Uloga školskog knjižničara razlikuje se prema materijalnim mogućnostima, nastavnom planu i programu škole, unutar nacionalnog pravnog i financijskog okvira. Unutar tog specifičnog konteksta, postoje opća područja znanja koja su prijeko potrebna za razvitak učinkovitih usluga školske knjižnice: izvori, poučavanje, upravljanje informacijama i knjižnicom.

Rad i upravljanje

Za osiguravanje učinkovitog i odgovornog rada

• politika službi školske knjižnice mora biti oblikovana tako da se definiraju ciljevi, prioriteti i usluge u odnosu na nastavni plan i program škole,

• školska knjižnica mora biti organizirana i vođena prema stručnim standardima,

• usluge knjižnice moraju biti dostupne svim članovima škole, a rad se odvija unutar lokalne zajednice,

• mora se poticati suradnja s nastavnicima, upravom škole, administrativnim osobljem, roditeljima, ostalim knjižničarima i informacijskim stručnjacima i društvenim grupama.

Provođenje Manifesta

Pozivaju se vlade da, kroz svoja ministarstva odgovorna za obrazovanje, razvijaju strategije, politiku i planove u koje su ugrađena načela ovog Manifesta. Planovi trebaju uključivati širenje Manifesta u osnovnim programima školovanja učitelja i knjižničara, kao i u programima stalnog stručnog usavršavanja.