Vrijednost koja iz toga proizlazi uspoređuje  se  sa centilnim  krivuljama  za  djecu.  ITM  između 90. – 97. centile ukazuje na prekomjernu težinu. Ako je ITM iznad 97. centile govorimo  o pretilosti. Ako  je  riječ o uhranjenosti djece u Hrvatskoj, vrijednosti  ITM  pokazuju da povećanu tjelesnu  masu  ima 10,5 posto školske djece, a 3,8 posto je pretile djece.

Kako god nazvali višak kilograma tjelesne težine u djece, oni nastaju zbog prekomjernog  nagomilavanja  masti u organizmu. Uz prehranu bogatu mastima  pretilost  uzrokuje  niz čimbenika, primjerice  nasljeđe. Ako je jedan od roditelja pretila osoba, dijete ima 40 posto šansi biti pretilo, a ako su oba roditelja pretjerano gojazni šanse da dijete bude pretilo penju se na čak 80 posto! 
Pretilost, međutim, nije samo rezultat nasljeđa, već i naučenih obrazaca ponašanja preuzetih posebice od roditelja te identifikacije djece s roditeljima.

Jedan od čimbenika koji uzrokuju porast pretilosti u društvu u kojemu živimo, pa tako i u djece, svakako je i fizička neaktivnost. Rekla bih: tjelesno pasivan životni stil. Pretjerano gledanje televizije, video igrice i dugo sjedenje za računalom usko su vezani uz stupanj pretilosti. Uz sate gledanja omiljenog programa, djeca jedu hranu bogatu masnoćama, a propagandne poruke - kojima su danas svi televizijski programi obilno propraćeni - upućuju na nezdravu prehranu. Pretilost je, dakle, posljedica ne samo smanjene tjelesne aktivnosti nego i cijeloga niza drugih čimbenika.

Valja na umu imati i psihološki  efekt. Pretilost je, primjerice, vezana  uz svojstva osobine ličnosti. Djeca povučena u sebe, koja rijetko ili teško razgovaraju o svojim problemima, sklona su depresijama, tjeskobama, čak i agresivnome ponašanju, pa  često „utjehu“ nalaze u hrani.

Prekomjerno konzumiranje hrane  je ponekad i reakcija na emocionalno stresne događaje kao što su gubitak  bliske osobe, razvod  roditelja, nesreće, kirurške operacije i sl.
Pretilost  se javlja i s nekim bolestima, poput oboljenja štitnjače, nadbubrežne žlijezde, gušteraće, oštećenja mozga i sl.

Nedvojbeno najveći  „pokretač“ pretilosti jest hrana. Roditelji pretile djece ne tretiraju razborito i podcjenjuju količinu obroka koju djeca svakodnevno konzumiraju. Glavni obroci su često bogati tijesteninom, krumpirom, bijelim kruhom, a oskudni voćem i povrćem. Međuobroci obiluju slatkišima, masnim krekerima i kaloričnim voćnim sokovima.
Obrok, međutim, mora biti bogat ugljikohidratima, bjelančevinama, a oskudan  mastima. Namirnice koje bi valjalo svakodnevno konzumirati  za  zdrav  razvoj djeteta  dijele se u šest skupina:

Prilikom pripremanja obroka valja voditi računa o raznolikosti i količini jela. Zbog toga se, za bolji rast i razvoj djece, u vrtićima i školama pripremaju obroci po programu “zdrava prehrana“. U odbiru zdravog  jelovnika kod kuće može nam  pomoći „piramida zdravih namirnica».

Širina površina označenih bojama kazuje kolika bi trebala biti optimalna zastupljenost pojedine namirnice u svakodnevnoj ishrani. Površina obojena žuto, koja označava masnoće, dakako, najtanja je.
Temeljni obrok  pravilne i zdrave prehrane jest doručak od  mlijeka s malim postotkom masnoća, žitarica i pahuljica.
U  pripremanju  obroka valja rabiti koliko god je moguće maslinovo ulje, spravljati ribu, nemasno meso, salate i sl.

U pretile djece povećan je rizik od nastanka mnogih bolesti. Među njima je u zadnje vrijeme sve učestaliji povišen arterijski tlak, koji loše utječe na opći razvoj djeteta i uvećava rizik nastanka srčanih bolesti. Obično se javlja u adolescentskoj dobi, ako djeca zanemaruju tjelesnu aktivnost.

Uz hipertenziju javlja se i šećerna bolest, diabetes  mellitus. Podmukla, stihijska, progresivna  bolest koja razara cijeli organizam. Posebice štetno djeluje na oči, bubrege i  perifernu cirkulaciju.
Među bolestima koje uzrokuje pretilost još su i bolesti koštano-mišićnog sustava (primjerice, ravna stopala, iskrivljena kralježnica, deformirana koljena). Smatra se da svaki kilogram viška tjelesne težine opterećuje jedno koljeno s četiri dodatnih kilograma.

Najveće teškoće koje proživljavaju pretila djeca su psihološke naravi. Slika tijela potiče pasivan odnos prema vlastitome zdravlju i životu. Dijete razvija osjećaj manje vrijednosti, gubi samopouzdanje, okolina  ga odbacuje, a sve to redovito prati slab ili slabiji uspjeh u školi.
Pretilost  utječe i na san. Pretila djeca imaju manje kvalitetan san od vitkije djece. Djeci i adolescentima se preporučuje najmanje 9 sati sna dnevno.

Valja kazati da pretilost nastaje u dojenačkoj dobi. Smatra se da broj masnih stanica koje se stvore u najranijemu razdoblju života ostaje doživotno, smanjuje se samo njihova veličina. U dojenačkom razdoblju je teško, praktički nemoguće, ograničiti unos energetskih namirnica. Masti su u tome životnome razdoblju  potrebne za razvoj živčanog sustava. U suzbijanju pretilosti u toj životnoj dobi ključnu ulogu imaju roditelji. Oni su dužni pomno nadzirati tjelesnu težinu djeteta, pažljivo birati hranu, vrijeme i način davanja obroka. Roditeljska ljubav se ne izražava preobilnim hranjenjem.

U dobi od prve do pete godine života hrana se priprema kuhanjem, prženjem bez masti, po mogućnosti u foliji. Slatkiši se maksimalno reduciraju s jelovnika, od napitaka se koriste poluobrano mlijeko i voda. Što rjeđe valja uzimati kalorične sokove, jer potiču pretilost u 60 posto slučajeva.

Uvijek valja poticati tjelesnu aktivnost, hodanje, rad u kući. Dobro je učlaniti dijete u sportske klubove i organizacije.
Kritično razdoblje za porast veličine masnih stanica u tijelu je adolescencija (životna dob između puberteta i rane životne dobi). Stoga je potrebno posebnu pozornost  pokloniti tome razdoblju djetetova života. Pored roditelja, pretilost su dužni sprječavati i nastavnici u školama i liječnici školske medicine.

Na osnovu praćenja, mjerenja i suradnje s djecom može se uspješno spriječiti pretilost te nastanak raznih bolesti i komplikacija do kojih poremećaj u tjelesnoj težini dovodi. Radi sprječavanja pretilosti valja stalno poticati djecu i mlade na aktivan stil života, tjelovježbu, bavljanje sportom, uzimanje zdrave hrane i razborit način prehrane.
Zaključit ću naputcima za roditelje koji imaju najvažniju ulogu u stvaranju zdravih životnih navika i sprječavanju pretilosti u djece

Autor: dr. Diana Kostanjšek

Izvor: skole.hr

Literatura:

Pretilost, lipoproteini i tjelesna aktivnost, Branka Salzer, Željko Trnka, Mate Sučić Biochemia Medica, Vol. 16 No. 1, 2006.

Pretilost djece - novo područje multidisciplinarnog preventivnog programa, Irena Bralić; Specijalistička pedijatrijska ordinacija Milivoj Jovančević; Specijalistička pedijatrijska ordinacija, Sanja Predavec; Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Josip Grgurić; Klinika za dječje bolesti Zagreb, Paediatria Croatica, Vol. 54 No. 1, 2010.

Prehrambene smjernice i osobnosti osnovnih skupina, Iva Jirka Alebić, MEDICUS, Vol. 17 No. 1_Nutricionizam, 2008.

Pedijatrija, prof. dr. D. Mardešić i suradnici, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

Učinkovitost škole zdravog mršavljenja u liječenju pretilosti, Veljko Đorđević, ŽeljkoJovanović, Milan Gošev, Ljiljana Nagy, Acta Clinica Croatica, Vol. 40 No. 2, 2001.